Krastavac Porthos je hibrid, što znači da se njegove sjemenke ne koriste za naknadni uzgoj, jer gube svojstva. Cvjetovi krastavaca su uglavnom ženski, stoga se biljka sadi samo na otvorenom tlu kako bi došlo do oprašivanja insekata.
Prednosti:
Nedostaci ove sorte su:

Sjeme Porthos krastavaca
Porthos krastavci rastu na visoko plodnom dreniranom zemljištu sa niskim sadržajem dušika. Može se saditi na kiselim tlima, ali se u tom slučaju prethodno nanosi vapno. Kiselost zemlje se može provjeriti na nekoliko načina:
Sjetvu sjemena treba početi od sredine maja, kada prođe opasnost od mraza i temperatura zraka bude najmanje 18 ° C.
Savjet! Optimalna shema za sadnju sjemena je 70 × 30 cm.
Ova sorta krastavaca može se uzgajati i u presadnicama. Početkom aprila, sjeme se sadi u posude na dubinu ne veću od 1 cm, potrebno ih je redovno zalijevati i držati na toplom mjestu. Nakon 15-20 dana može se saditi u zemlju.
Prakticiraju i uzgoj krastavaca u stakleniku, ali je tada potrebno otvoriti prozore tokom cvatnje tokom dana kako bi insekti oprašili biljku.

Krastavac Porthos
Krastavac ove sorte ima dugu stabljiku, stoga, radi poboljšanja plodonošenja, kao i zbog pogodnosti berbe, mora biti vezan za potporu. Kulturna briga je:
Biljku zalijevajte 2 puta sedmično uveče, koristeći 5-10 litara tople staložene vode po kvadratnom metru, ovisno o vremenskim prilikama.
Bilješka! Ako u vodu (na 10 litara) dodate nekoliko prstohvata drvenog pepela, to će ojačati imunitet biljke, a poslužiti i kao gnojivo.
Po potrebi uklonite korov i otpustite tlo za kisik.
Hranjenje treba obaviti u 3-4 faze. Prvi put - 15 dana nakon sadnje u tlu, zatim - svake 2-3 sedmice. U tom slučaju gnojivo sa sadržajem dušika primjenjuje se samo prvi put.
Prvi plodovi se beru nakon 42-47 dana od dana klijanja sjemena. Krastavci dužine 7-9 cm., srednje bujne sa bijelim bodljama. Sa jednog kvadrata. m. prikupiti do 12 kg. krastavci. Plodovi u sredini nemaju šupljine, dugo zadržavaju sočnu zelenu boju, ne žute.
Sorta je otporna na bolesti povrtarskih kultura, tako da nema potrebe za prskanjem biljaka hemikalijama ako na lokalitetu nije došlo do epidemije.